Prigodno

Kršćanski blagdani, uz neizmjerno značenje u životu svakog vjernika, imaju i posebno društveno značenje. Mnogobrojni kršćanski običaji i vrijednosti utkane su u samu bit naroda i njihovih tradicija. I dok se po pitanju božićnih običaja često spotaknemo o kamen komercijalizacije i pokušaja da prebacimo pozornost s poklona, Djedice, božićnih partyja na spomen Kristova rođenja, uskršnji su običaji u svojoj biti ostali očuvani tijekom godina – jednako skromni, lijepi i nadasve simbolični.

Kako se postaje ovisnik o kockanju? Polako, ali sigurno, kažu mnogi. Kao i kod ovisnosti o drogi, kada se s "lakih" prelazi na teške droge, tako se i kod kockanja najprije počinje s laganim klađenjem u kladionici govoreći iz fore: "Uplatit ću 5-10 kuna na Ligu prvaka", zatim se apetiti povećavaju i prelazi se na ozbiljno klađenje, a ubrzo i na rulet, poker itd. Kockar želi što više skratiti razdoblje neizvjesnosti, da što prije dođe do rezultata, a oni su u većini slučajeva poražavajući.

Vrijeme je korizme i promišljanja o načinu kako biti sličniji Isusu, kako mu se približiti, kako mu otvoriti srce i dopustiti da On njime vlada svaki dan iznova. Vrijeme posta i molitve može nam poslužiti i za ispit savijesti na području odjevanja. Shvaćam li ulogu odjevanja u svakodnevnom životu? Shvaćam li da svaka prilika zahtjeva određeni način odjevanja? Što je prikladno? Što nije prikladno?

Jezik je komunikacijsko sredstvo koje nam služi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja. Jezik označava identitet i kulturnu baštinu nekog naroda. Time je jezik jedan od konstitutivnih elemenata naroda, tj. ono što neki narod čini narodom i što ga razlikuje od drugih naroda i zemalja. Primjerice, hrvatski jezik čini hrvatski narod i po njemu su Hrvati prepoznatljivi i jedinstveni u svijetu. Tako govorimo o materinskom jeziku, jeziku kojeg smo naučili od majke u ranom djetinjstvu, njime najbolje vladamo, najčešće ga koristimo i identificiramo se s njime.

Draga braćo i sestre,

"Ljudski život mora biti cijenjen i štićen bez ograničenja od časa začeća. Ljudskom biću moraju od prvog časa postojanja biti priznata osobna prava, među kojima i nepovredivo pravo svakog nedužnog bića na život." (KKC, br. 2270) Ususret korizmenoj molitvenoj kampanji 40 dana za život donosimo deset činjenica o pobačaju koje nam mediji prešućuju.

Prije nekoliko dana svijet je obišla izjava izvršnog predsjednika Googlea Erica Schmidta da će internet nestati. Jedan od glavnih čelnika tražilice-sveznalice kaže da ćemo u budućnosti imati toliko IP adresa, toliko uređaja za komunikaciju da vrijeme koje ćemo provoditi na njima nećemo ni osjetiti, već će ono postati dio našeg postojanja, poput zraka. Nadasve zanimljivo predviđanje, zar ne? No, ako zastanemo i razmislimo na tren, alati za komunikaciju već su itekako dio naše svakodnevnice i vrijeme utrošeno na njihovo korištenje svakog dana postaje nevažna dimenzija.

Svaki je dan nova prilika za izmamiti nekome osmijeh na lice, pružiti potporu i riječ ohrabrenja. Svaki je dan nova prilika za pokazati nekome da si tu uz nju ili njega. Jedna pohvala ima moć motivirati drugoga na ustrajnost u onome što čini. Jedan razgovor o provedenom danu može nekome dati snage i volje za iščekivanje novoga dana. Jedna rečenica može nekome biti jedini razgovor. Jedna riječ, ako je izrečena u pravome trenutku, može promjeniti čovjekovo raspoloženje. Samo jedan blagi pogled i iskreni osmijeh može ugrijati srce i najtužnijeg lica.

Možete li zamisliti strah koji bi vas natjerao da pustite ruku svoga djeteta? Ne možete. Jer je dijete vaše najveće blago i jer ste ga spremni braniti čak i pod cijenu vlastitoga života. Ne možete. Jer kada pomislite na najveću prijetnju i najveći strah, prvo pomislite da ćete osobu koju volite najviše na svijetu i koja vam je vrijednija od života, čvrsto uhvatiti za ruku, čak toliko čvrsto da ćete joj nokte zariti duboko u kožu kako biste što čvršće držali. Ne možete. Jer mislite da je to stisak koji jednostavno nećete moći pustiti.

Svake se godine u svijetu 20. prosinca obilježava Međunarodni dan solidarnosti, kojeg su 2006. godine ustanovili Ujedinjeni narodi kako bi istaknuli važnost solidarnosti s ciljem smanjenja siromaštva u svijetu. Suvremeni svijet obilježen je globalizacijom, znanstveno-tehnološkim napretkom i globalnom gospodarskom krizom što dovodi do rastuće nejednakosti među ljudima. Solidarnost je, kako ističe UN, jedna od temeljnih vrijednosti međunarodnih odnosa u 21. stoljeću, pri čemu bi razvijeni narodi trebali voditi brigu o siromašnim i nerazvijenim zemljama.