Mali vodič kroz konklave

U četvrtak, 28. veljače u 20 sati za Katoličku Crkvu nastalo je stanje poznato pod nazivom Sede Vacante, prazna stolica tj. vrijeme od papine smrti ili odreknuća do izbora novoga pape. Nakon što je Sveta Stolica upražnjena, kardinal Komornik dužan je zapečatiti papine privatne prostorije i službeno obavijestiti kardinala Generalnog Vikara Vatikanskog Grada koji tu vijest treba posebnim dokumentom objaviti rimskom puku. Pošto se utvrdi da je Sveta Stolica prazna, sve službe Rimske kurije prestaju, osim službe kardinala Komornika, a Kardinalski zbor ima vlast koju mu predviđa pravo s time da papinska primatska vlast ne prelazi na Kardinalski zbor, nego miruje.

Saziv konklava

Kardinali se povlače u konklave kako bi izabrali novoga Vrhovnoga svećenika. Samo kardinali koji nisu napunili 80 godina mogu birati novoga Prvosvećenika, a broj kardinala izbornika ne smije biti veći od 120. O tome razmišlja sam papa za vrijeme svog života dok postavlja i imenuje kardinale. Kardinali koji imaju preko 80 godina imaju duhovnu ulogu i sudjeluju samo u preliminarnim fazama izbora. U ovim konklavama bit će 115 kardinala izbornika. Konklave saziva Dekan Kardinalskog zbora. Njegovom pozivu snagom svete poslušnosti dužni su pokorno se odazvati svi kardinali izbornici, osim ako su spriječeni bolešću ili kakvom velikom zaprekom. Konklave se održavaju u Sikstinskoj kapeli koja je nazvana po papi Sikstu IV. po čijem nalogu je izgrađena.

Dom Svete Marte i Sikstinska kapela

Mjesto u kojem su kardinali smješteni za vrijeme konklava je dom sv. Marte. Odlukom Ivana Pavla II. dom sv. Marte je postao dio kompleksa u kojem se odvijaju konklave. Od oko 1400. godine kardinali su odsjedali u sobama koje su vodile prema Sikstinskoj kapeli, privremenim apartmanima kojima je često nedostajala kupaonica. Novi smještaj u domu sv. Marte koji je predviđen za sve izbornike, sastoji se od radne sobe, spavaće sobe, kapelice i kupaonice. Do ulaska u dom sv. Marte apartmani koji su kardinalima dodijeljeni izvlačenjem zapečaćeni su.

Konklave se održavaju u Sikstinskoj kapeli, a nazivaju se tako jer su kardinali zaključani (cum clave) u prostor u kojima se održavaju kako bi izbjegli bilo kakav oblik kontakta s vanjskim svijetom. Od samog početka izbora sve do javnog objavljivanja novoizabranog pape, kardinali izbornici moraju se suzdržati od izmjene pisama, telefoniranja i bilo kojeg drugog načina uspostavljanja veze s osobama izvan konklava. Mjesto izbora Rimskog prvosvećenika je Sikstinska kapela, a prebivalište kardinala izbornika je dom sv. Marte. Jedna od druge udaljena su jedan kilometar, a kardinali se prevoze autobusom ili hodaju (po vlastitom izboru). Kardinali ulaze u Sikstinsku kapelu u svečanoj procesiji. Odmah pošto su svi koji nemaju pravo glasa napustili kapelu, kardinal Dekan zaključava vrata kapele iznutra. Kapelu izvana čuva Švicarska garda.

Unutar Sikstinske kapele

Osim kardinala izbornika u konklave se pozivaju još neke osobe radi potrebe izbornika ili radi službi povezanih s izborom. U konklave ulaze: tajnik Kardinalskog zbora, ravnatelj Papinskih bogoslužnih slavlja, dvojica ceremonijara, dvojica redovnika članova papinske sakristije i klerik pomoćnik kardinala Dekana. Sve osobe koje ulaze u konklave obavezne su na strogo čuvanje tajne o svemu što su na bilo koji način od bilo koga saznale o izboru ili davanju glasova kod izbora. Prije početka provođenja izbora dužni su položiti prisegu o čuvanju tajne. Prisega se polaže polaganjem ruke na evanđelje riječima: „Tako mi Bog pomogao i ova sveta evanđelja koja svojom rukom dotičem“.

Iako su kroz stoljeća samo kardinali bili birani za pape, bilo koji kršten i neoženjen vjernik katolik može biti izabran u tu službu sve dok ga neki crkveni ili božanski zakon u tome ne priječi. Ako izabrana osoba nije biskup, odmah nakon pristanka mora biti zaređen.

Početak konklava

Dan kada započinju konklave, u prije dogovoreni prijepodnevni sat, kardinali izbornici se okupljaju u bazilici sv. Petra u Vatikanu kako bi sudjelovali na svečanom euharistijskom slavlju za dobro biranje pape. Obrede ulaska u konklave predvodi kardinal Dekan, a započinje ga predodređenom uvodnom molitvom. U ophodu se pjevaju litanije svih svetih i kreću prema Sikstinskoj kapeli. Kada sudionici ophoda ispjevaju litanije do kraja, kardinal Dekan, koji za to vrijeme stoji za oltarom u Sikstinskoj kapeli, započinje pjevati himan „O, dođi, Stvorče, Duše Sveti“. Nakon što ispjevaju himan, kardinal Dekan moli završnu molitvu koja je obredom predviđena.

Nakon obreda kardinali izbornici trebaju položiti prisegu u nazočnosti onih koji su sudjelovali u svečanom ophodu. Nakon što svi kardinali izbornici polože prisegu, ravnatelj Papinskih bogoslužnih slavlja zapovijeda: „Extra omnes“, što znači da svi koji ne pripadaju konklavama odmah moraju napustiti Sikstinsku kapelu.

Proces glasovanja

Kao jedini zakoniti oblik zbora rimskog Prvosvećenika određuje se izbor tajnim glasovanjem u kojemu svaki kardinal izbornik osobno daje svoj glas.
Izborna radnja sastoji se od tri temeljna dijela: 1) predglasovanje; 2) tajno glasovanje; 3) radnje poslije glasovanja. U procesu predglasovanja pripremaju se i podjeljuju glasovnice koje moraju biti pravokutnog oblika. U gornjem dijelu glasovnice ispisane su riječi „Eligo in summum pontificem“ (Biram kao/za Vrhovnog svećenika...), a na donjem dijelu predviđeno je mjesto za kandidata. Ispred oltara Sikstinske kapele postoji stol za kojim sjede brojitelji glasova. Pomoću ždrijeba određuju se trojica brojitelja glasova, trojica provjeritelja glasova i trojica bolesničara (u slučaju ako je neki kardinal bolestan i leži u domu sv. Marte, ide se k njemu po glas).

Nakon što su svi kardinali izbornici ispisali ime kandidata na glasovnicu i presavili je na pola, donose svoju glasovnicu jedan po jedan prema redu prvenstva do oltara na način da je drže u uzdignutoj ruci kako bi je svi vidjeli. Uz oltar stoje brojitelji glasova, a na oltaru se nalazi urna prekrivena pliticom. Kada dođe do oltara, na glas izgovara propisani obrazac prisege da je svoj glas dao onome koga Božjom providnošću smatra da treba biti izabran. Zatim polaže svoju glasovnicu u urnu. Nakon toga pristupa se brojenju glasovnica kako bi se utvrdilo podudara li se broj glasovnica s brojem kardinala izbornika. Zatim slijedi prebrojavanje glasova.

Vijenac glasovanja

Nakon što se pročita i zapiše ime s glasovnice, iglom se probuši glasovnicu na mjestu gdje je napisana riječ Eligo te se tako naniže na konac kako bi se sigurnije sačuvalo. Tako se učini sa svim glasovnicama te se na kraju sveže čvor s jedne i s druge strane. To se zove vijenac glasovanja koji se odlaže u praznu urnu i stavlja se na jednu stranu stola.

Nakon svakog izbornog kruga, glasovnice se nižu na konac i pale u peći postavljenoj posebno za tu prigodu u Sikstinskoj kapeli. Ako iz dimnjaka na krovu Sikstinske kapele izađe crni dim, papa još nije izabran, a bijeli dim signalizira izbor novoga pape. Kako bi iz dimnjaka izašao bijeli dim, s glasovnicama se pali i posebna tvar.

Izbor novog pape

Novi papa je izabran kada jedan kandidat prikupi dvije trećine glasova kardinala izbornika. Kardinal Dekan ili prvi od kardinala po redu i dobi, u ime čitavoga zbora i izbornika traži pristanak izabranika ovim riječima: „Prihvaćaš li svoj kanonski izbor za vrhovnog svećenika?“ Nakon što je prihvatio izbor, ponovno pita izabranika: „Koje ime želiš uzeti?“ Ako nije postignuta dvotrećinska većina, pristupa se novom glasovanju. Nakon 34. kruga biranja konklave se nastavljaju glasovanjem za dvojicu kardinala koji su u posljednjem izbornom krugu primili najviše glasova. Oni više ne mogu glasovati.

Habemus papam!

Nakon što je izabran, novi Vrhovni svećenik odlazi u tzv. „sobu suza“ gdje prvi puta oblači papinsku odjeću. Papinski krojač za tu prigodu mora pripremiti papinsku odjeću u tri različite veličine. Nakon oblačenja kardinali iskazuju poštovanje novome papi. Kardinal protođakon izlazi na glavni balkon bazilike Svetoga Petra i pred okupljenima izgovara rečenicu: „Obznanjujem vam veliku radost! Imamo papu!“ („Annuntio vobis gaudium magnum. Habemus papam!“), izgovarajući ime i prezime izabranog kardinala, a nakon njega i njegovo papinsko ime. Novi papa u procesiji prilazi tom istom balkonu i nakon kratkog govora daje svoj prvi blagoslov „Urbi et orbi“.